-„Sa krvavih razbojišta” i „Ne predati slavu zaboravu” nove su zbirke epskog pjesnika iz Nikšića Boža Đuranovića, u kojima je sabrano oko pedeset deseteračkih i osmeračkih pjesama. Đuranović, kojeg kritika smatra najvećim živim epskim pjesnikom Crne Gore, stvara pjesme koje po žanru pripadaju novijoj srpskoj epici doprinio je popularisanju guslarske junačke pjesme na prostoru Crne Gore i Hercegovine.
– Njegova poezija ima ne samo to uže estetsko nego i šire društveno dejstvo. Đuranovićeve pjesme imaju jednu snažnu moralnu komponentu, one podsjećaju, opominju, kod njega nema crno- bijele tehnike prikazivanja ličnosti i događaja, a to je jedan postupak kojem su podlegli mnogi naši veliki pisci – kazao je prof. dr Budimir Aleksić na promociji zbirki u Nikšiću.
Na našoj književnoj sceni Đuranović se pojavio osamdesetih godina prošlog vijeka kada je Radovan Bećirović Trebješki, kako je Aleksić između ostalog kazao, tada nesumnjivo vodeći pjesnik novije epike počeo da se povlači zbog bolesti i zbog starosti..
– Od tada do danas Đuranović je najistaknutiji i vodeći pjesnik novije srpske epike koji je mnogo uradio na popularizaciji našeg epskoga pjesništva i nemoguće je zamisliti guslarske večeri bez izvođenja neke od njegovih pjesama. Majstorski rimuje i u desetercu i u osmercu, prirodno formira to rimovanje, kod njega nema nasilnog rimovanja. Piše ne samo epske pjesme nego i dramske tekstove i romane. Vrijednost i značaj nekoga pjesnika mjeri se, pored ostalog, i po tome koliko su njegove pjesme čitane i koliko su ih čitaoci prihvatili. Ako je po tome suditi onda je Đuranović nesumnjivo značajan, zanimljiv i raznovrstan književni stvaralac, naglasio je prof. dr Aleksić.
O Đuranovićevom stvaralaštvu na promociji u Nikšiću, čiji je organizator Društvo crnogorsko-ruskog prijateljstva „Sv. Georgije”, govorio je i Milan Stojović, a u programu su učestvovali guslari Đuro Krsmanović i Nikola Krulanović. Đuranović je do sada objavio više zbirki epskih pjesama, autor je drame u stihu „Štukelja-Knez Golijski”, te i istorijskog romana „Osvetnik”. Saradnik je nekoliko listova i časopisa, član mnogih guslarskih društava Crne Gore, Srbije i Republike Srpske, kao i Udruženja pjesnika i umjetnika Srba iz Crne Gore i rasijanja „Sjeverac”, zatim „Gorske vile”, Udruženja crnogorsko-ruskog prijateljstva. Njegovo stvaralaštvo uvršteno je u devet enciklopedija najboljih epskih pjesama, dobitnik je prve nagrade „Hadži Radovan Bećirović Trebješki” za najbolju pjesmu Crne Gore, Srbije i Republike Srpske. Najpoznatiji guslari sa naših prostora snimili su njegove pjesme uz strune drevnog instrumenta.B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
